Eurobarometrovo istraživanje ukazalo je na nisku razinu povjerenja u politiku i interesa za nju
Trećina ispitanika (28 posto) je kao glavni razlog navela upravo nepovjerenje ili nezadovoljstvo politikom EU. Taj argument su najviše koristili Grci (51 posto), Bugari (45 posto), Rumuni i Kiprani (po 44 posto).
Međutim, isti argument je koristilo svega osam odsto Njemaca, 11 posto Luksemburžana, i 18 posto Finaca i Belgijanaca.
Stanovnici Mađarske, Malte i Španije su saopštili da na izbore nijesu izašli jer nijesu zainteresovani za politiku EP, dok Letonci i Austrijanci smatraju da odabir poslanika neće imati velikog uticaja na njihovu svakodnevnicu. To je i treći po učestalosti odgovor u anketi.
Najmanje zainteresovani za politiku EU su birači između 18 i 24 godine, dok su stav da izbor poslanika neće uticati na njihov život uglavnom koristila nezaposlena lica i lica koja imaju problem sa redovnim plaćanjem računa.
Samo dva odsto ispitanika je izjavilo da nije znalo za održavanje izbora. Gotovo 53 posto ispitanika je izjavilo da su bili u kontaktu sa dovoljno informacija o izborima i kandidatima, dok je 42 posto ispitanika izjavilo da je relevantnih informacija bilo nedovoljno.
Izbor 736 poslanika EP trajao je od 4. do 7. juna, a na izbore je izašlo 43 posto upisanih birača, dva odsto manje nego 2004. godine. Na prvim izborima ove vrste, koji su održani 1979. godine, na birališta je izašlo 62 posto birača.
U osam evropskih zemalja je, međutim, izlaznost bila veća nego 2004. godine. U još osam zemalja stanje je bilo identično kao prije pet godina, u sedam zemalja niže, dok je u četiri izlaznost bila rekordno niska.
Najmanje birača je izašlo u Slovačkoj (19.6 posto) i Litvaniji (20.9 posto), dok je najviše birača izašlo u Luksemburgu (91 posto) i Belgiji (85.9 posto) – zemljama gdje je glasanje obaveza. Od zemalja u kojima to nije, najviše birača je izašlo na Malti, Italiji i Danskoj.
Izvor: h-alter.org
