Gotovo svi studenti koji su ove godine upisali master studije morali su da plate visoke školarine, a nisu dobili nikakve stipendije od države. Čak i akademci sa prosečnom ocenom 10 na većini fakulteta upisani su kao samofinansirajući i za jednu godinu diplomskih studija morali su da izdvoje od 40.000 do 240.000 dinara
koliko, na primer, staje jedna godina master studija na beogradskom Arhitektonskom fakultetu.
Budući da Vlada Srbije nije donela odluku o broju studenta diplomskih studija čije će školovanje finansirati država, a svi upisni rokovi su završeni, izvesno je da država neće pomoći čak ni najtalentovanije.
Razočarani su i akademci koji su se ponadali da će bar neku pomoć dobiti od Nacionalne službe za zapošljavanje koja je svake godine do sada stipendirala buduće mlade magistre. I ove jeseni ova služba će, sa 14.000 dinara mesečno, pomagati školovanje 147 nezaposlenih samofinansirajućih studenta koji su upisali poslediplomske studije.
Ipak, budući masteri, pa makar bili na najbolji u generaciji, ne mogu se nadati ovoj pomoći, jer su predstavnici Nacionalne službe za zapošljavanje odlučili da stipendiraju samo studente specijalističkih akademskih i specijalističkih strukovnih studija jer one, prema njihovom mišljenju, predstavljaju ekvivalent nekadašnjim magistarskim studijama.
Master studije su, ističe Dragan Đukić, direktor Sektora za zapošljavanje pri Nacionalnoj službi za zapošljavanje, potpuno bezvredne, a to, kako kaže, dokazuje i činjenica da je skupština izjednačila prava diplomiranih i mastera.
– Odlučili smo da stipendiramo studente specijalističkih studija od ove godine. Prilikom donošenja odluke nismo se konsultovali sa Ministarstvom prosvete i sporta, jer je to stvar naše dobre volje.
Naše opredeljenje je u skladu sa ponudom i tražnjom na tržištu rada, a mastere niko ne traži – ističe direktor Đukić.
U Ministarstvu prosvete nisu bili upoznati sa ovim konkursom, jer, kako su rekli, ne mogu oni da prate svaki pojedinačni konkurs za stipendije ili kredite pošto ih strane banke raspisuju gotovo svakodnevno.
Ipak, ni u konkursu za dodelu stipendija, odnosno kredita studentima osnovnih studija, kao i studija drugog stepena, koje je raspisalo Ministarstvo prosvete, nije bilo mesta za buduće mastere.
Sama činjenica da se niko od njih ne školuje iz budžeta onemogućila je ovim mladićima i devojkama da se jave na konkurs i da sa nekoliko hiljada dinara mesečno dopune svoj budžet.
Nemanja Stamenčić, iz Studentske unije Srbije, ističe da država ipak nije kriva za ovakvu diskriminaciju studenta master studija i da su ovoj zbrci najviše doprineli univerziteti koji su raspisali konkurse za upis na diplomske master studije i istakli broj budžetskih studenata, a nisu sačekali odluku nadležnih o eventualnom broju budžetskih studenata.
– Fakulteti su dvostruko obmanuli studente. Pre objavljivanja konkursa nisu sačekali odluku skupštine o izjednačavanju zvanja, a ni broj studenata na master studijama čije će školovanje biti finansirano iz budžeta.
Objavili su neke proizvoljne kvote o broju budžetskih studenta za koje im država nije dala pare. Mislim da nadležni, posle odluke o izjednačavanju zvanja, nemaju interes da finansiraju studente master studija.
Neke visokoškolske ustanove su odlučile da samostalno finansiraju najbolje studente, ali najveći broj njih je na kraju morao da plati master studije – objašnjava Stamenčić i dodaje da je samovolja visokoškolskih ustanova i njihova želja da uzmu što više novca od studenta samo doprinela ovoj zbrci.
Izvor: Politika
