Home [njuz] Jeftino studije u inostranstvu

Jeftino studije u inostranstvu

44
0

 Srednjoškolci koji nameravaju da studiraju u inostranstvu trebalo bi da počnu da se pripremaju za upis na fakultet najmanje godinu dana unapred, znači u toku trećeg razreda srednje škole. Đaci mogu sami aplicirati na fakultet koji žele da upišu, ali i uz pomoć neke od ovlašćenih agencija i kulturnih centara zemalja u kojima žele da studiraju.
Na nedavnom Sajmu obrazovanja „EDU fair 2008“, održanom u Beogradu, budući studenti su mogli da saznaju kakva je ponuda, šta je potrebno za prohodnost do željenog fakulteta, ali i kako mogu da prođu jeftinije. Najveće interesovanje bilo je za studije u SAD, Francuskoj, ali i Češkoj.

Diploma naše gimnazije važi
U Sjedinjenim Američkim Državama postoji oko 3.800 fakulteta i koledža i oko 2.000 community collegea (viših škola). Većina visokoškolskih ustanova prihvata diplomu naše gimnazije kao uslov za upis na fakultet.

Međutim, na američkim fakultetima insistiraju da strani studenti imaju i odgovarajući broj poena na zvaničnom ispitu iz engleskog jezika – TOEFL (od 550 naviše). Broj fakulteta na koje kandidati mogu da podnesu molbu za prijem nije ograničen.

Više škole (community college) u Americi su veoma popularne zato što su najčešće državne, što znači da su jeftinije. Prve dve godine na fakultetima su uopštene, a major – glavno usmerenje bira se tek na trećoj godini. Zbog toga je lakše prve dve godine završiti sa manjim troškovima i steći diplomu više škole (Associate of Science – AS ili Associate of Arts – AA), pa se potom prebaciti na fakultete koji traju četiri godine.

Školarine, troškovi smeštaja i ishrane zavise od fakulteta, programa, kao i mesta gde se fakultet nalazi, a godišnji iznos upisnina kreće se od 15.000 do 66.000 dolara godišnje. Za godinu dana studiranje na višoj školi treba izdvojiti 12.000 dolara, pa naviše.

– Procedura upisa na fakultete u Americi je komplikovana i traje godinu dana. Zato đaci koji su sada treći razred srednje škole treba da počnu pripreme za upis. Prijave na većini fakulteta se podnose najkasnije do decembra ove godine, u izuzetnim slučajevima do kraja januara sledeće godine. Zbog toga je lakše sve završiti preko ovlašćene agencije – kaže za „Blic“ Milovan Ristić, direktor Turističkog preduzeća „KUB“, koje se bavi upisom na fakultete i više škole širom sveta.

Ristić naglašava da se stipendije američkih fakulteta mogu dobiti na više načina.
– Budući student može konkurisati na konkurse koje oglasi neka od fondacija ili velikih korporacija koja ima potrebu za određenim zanimanjem. Postoje i stipendije koje daju univerziteti, obično tek posle prve ili druge godine studija ako student pokaže odlične rezultate – kaže Ristić.
Dobijanje američke vize nije problem ako studenti ispune uslove koje zahteva univerzitet.

Agencija za savete
Francuska je četvrta zemlja u svetu po broju upisanih stranih studenata. Francusko visokoškolstvo nudi raznovrsne studijske programe, a 22 visokoškolske ustanove u ovoj zemlji nalaze se među 500 najboljih univerziteta u svetu. U Francuskoj postoji i specijalizovana agencija „Campusfrance“ (www.campusfrance.org), koja stranim akademcima pruža savete prilikom izbora studija. Postoje i stipendije koje najboljim stranim studentima dodeljuje francuska vlada, lokalna samouprava ili druge institucije, u zavisnosti od nivoa ili programa studija. Studentima iz Srbije koji su odlučili da drugu godinu master studija ili doktorat upišu u Francuskoj upravo je dodeljeno 12 stipendija za narednu školsku godinu.

Informacije o studiranju u Francuskoj svi zainteresovani kandidati mogu dobiti i u Francuskom kulturnom centru u Beogradu (utorkom i četvrtkom od 13 do 16 sati, razgovor se prethodno zakazuje na telefon 011 30-23-654).

– Učenici srednjih škola apliciraju preko Francuskog kulturnog centra do 31. januara tekuće godine za narednu školsku godinu. Oni moraju položiti jedan lingvistički test (TCF) koji se polaže oko 20. februara. Taj test ne moraju polagati kandidati koji već imaju međunarodno priznatu diplomu DELF B2. Mi nakon toga ta dokumenta šaljemo na prvi univerzitet koji su studenti sami izabrali (označili kao prvi na listi želja). Ako kandidat ne prođe na tom univerzitetu, prosleđujemo dokumenta na drugi sa njegove liste želja i tako redom – kaže Sandra Elezović, koordinator za studije u Francuskoj u Francuskom kulturnom centru.

Na državnim fakultetima u Francuskoj, koji su besplatni i za strance, studenti iz Srbije plaćaju samo određene administrativne takse – od 130 do 800 evra za godinu dana, a iznos zavisi od struke, nivoa studija i samog fakulteta.

U Francuskoj postoje i državni fakulteti koji se plaćaju – visoke škole.
– Mi nemamo ekvivalenciju za takve škole, a to su najprestižnije visokoškolske ustanove u Francuskoj. Svi kandidati šalju školi dosije koji sadrži biografiju na francuskom, motivaciono pismo i prethodno stečene diplome ili svedočanstva iz srednje škole prevedene na francuski jezik. Često im za upis trebaju i preporuke profesora – ističe Elezović.

Školarine na visokim školama u Francuskoj kreću se od 3.800 do 15.000 evra za godinu dana studija. Privatni fakulteti u Francuskoj imaju posebne uslove upisa. Kandidati treba da im se obrate direktno, a školarine na ovim fakultetima kreću se od 4.000 do 15.000 evra.
– Tu treba biti veoma obazriv i dobro proveriti o kakvom fakultetu je reč, jer pojedini privatni fakulteti imaju vrlo diskutabilne diplome – kaže Elezović.

Škola posreduje za dobijanje češke vize
U Anglo-američkoj visokoj školi u Pragu 2008. godina je posvećena učvršćivanju srpsko-čeških odnosa. Tim povodom, Anglo-američka škola u Pragu nudi šansu za osvajanje pet stipendija za srpske studente. Stipendija bi pokrivala 50 odsto školarine tokom trogodišnjeg školovanja. Da bi dobili stipendiju studenti iz Srbije treba da napišu esej na temu „Uloga i značaj obrazovanja prilikom traženja razumevanja između naroda, zemalja i raznih kultura“. Takmičenje će biti svečano otvoreno 1. aprila, a više informacija nalazi se na sajtu www.aac.edu.

Osnovni programi koje nudi Anglo-američka visoka škola u Pragu su: Ekonomija i menadžment, Politika i društvo, Humanističke studije društva i kulture, Međunarodni odnosi i Uporedno pravo.

– Anglo-američki koledž trenutno ima više od 400 studenata, a od otvaranja do sada kod nas su studirali akademci iz 56 zemalja sveta – kaže za „Blic“ Hana Vidrmanova, marketing menadžer Anglo-američke škole u Pragu.
Vidrmanova naglašava da škola posreduje pri dobijanju češke vize za studente iz Srbije.
Izvor: Blic