U sporazumu koji su potpisali Ivo Sanader i Milorad Pupovac, predsednici HDZ i SDSS, navodi se da će se o tome koji će sadržaji ući u programe i udžbenike, odlučiti na osnovu stručnih rasprava koje će u prvoj godini mandata zajedno organizovati Ministarstvo obrazovanja, Srpsko narodno vijeće i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta
U Ministarstvu obrazovanja je hrvatskom „Jutarnjem listu” neimenovani izvor potvrdio da će se osnovati posebna komisija u kojoj će biti ekspeti, Hrvati i Srbi, koji će predložiti u kojem bi obimu i koje sadržaje važne za identitet Srba u Hrvatskoj i ukupni identitet Hrvatske trebalo vratiti u program.
Ćirilicu su u Hrvatskoj do 1991. učili obavezno svi učenici od 3. razreda, a i u čitankama je trećina tekstova bila štampana ćirilicom.
Za vreme mandata prvog hrvatskog ministra Vlatka Pavletića ćirilica je platila danak političkih događaja i postala nepoželjna: prvo je premeštena u fakultativnu nastavu, da bi na kraju Pavletić doneo odluku o njenom potpunom izbacivanju iz škola.
Pre dve godine postojala je incijativa da se u lektiru vrati delo Branka Ćopića „Ježeva kućica”, no iako je ideju podržao dobar deo prosvetnih stručnjaka, ta incijativa je propala.
Čedomir Višnjić, predsednik „Prosvjete” i pomoćnik hrvatskog ministra kulture, tvrdi da o sporazumu ne zna ništa, ali kaže da bi u programe mogli da budu vraćeni Simo Matavulj, Branko Ćopić, Grigor Vitez i Vladan Desnica. Hrvatski lingvista Josip Silić je rekao da nema ništa protiv uvođenja ćirilice za sve jer se to pismo nalazi u istoriji hrvatskog jezika i književnosti.
Apel za očuvanje srpskog jezika i pisma
Ministar prosvete Zoran Lončar uputio je juče, na otvaranju seminara profesora srpskog jezika, apel profesorima srpskog jezika i književnosti za očuvanje srpskog jezika i ćirilice. „Svima koji srpski jezik nazivaju drugačije, ne možemo to zabraniti, ali vreme pred nama biće sudija”, poručio je Lončar.
Nema tehnoloških prepreka za korišćenje ćirilice
U Srbiji ne postoje nikakve tehnološke prepreke za primenu ćirilice u informacionim tehnologijama, već postoji problem izbegavanja korišćenja ćiriličnog pisma u nekim društvenim krugovima, ocenjeno je juče na Okruglom stolu u Privrednoj komori Srbije.
Istaknuto je da treba omogućiti slanje SMS poruka na ćirilici, kao što je to standard u Rusiji, Ukrajini, Belorusiji, Bugarskoj i Makedoniji.
Navedeno je i da je internet pretraživač „Google” svoje servise lokalizovao na srpskom jeziku i ćirilici i da je najkorišćeniji operativni sistem „Windows XP” preveden na srpski jezik i ćirilicu.
U Srbiji od 19 ministarstava samo Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo poljoprivrede nemaju internet prezentaciju na ćirilici.
Izvor: 24 Sata
