Većina studenata iz generacije koja je prva počela studirati po bolonjskom modelu nije uspjela svladati program. U najboljem slučaju svaki drugi student je položio sve ispite i tako prikupio onoliko ECTS bodova koliko je propisano za jednu studijsku godinu. Službenih statistika o tome na sveučilištima još nema, no podaci koje smo prikupili pokazuju da je Bolonja u praksi zakazala.
Od 375 studenata zagrebačkog Agronomskog fakulteta upisanih 2005/06., na nekima od smjerova, na kraju prve godine 60 ECTS bodova nije prikupio niti jedan student.
Na Filozofskom još ne mjerimo koliko je student ostvario ECTS bodova. Gledamo samo prolaz i pad.
Od 1069 studenata upisanih 2005/ 2006. uvjete za upis steklo ih je 768 i time smo zadovoljni.
"Moja je procjena da će barem tri studenta sa svake grupe na jesen ispunjavati uvjete za upis na diplomski studij, no to nas ne brine jer očekujemo studente i s drugih sveučilišta", rekao je prof. dr. Miljenko Jurković, dekan Filozofskog fakulteta
Puno bolja situacija nije ni na Fakultetu političkih znanosti. Prema riječima prodekanice Lidije Kos-Stanišić, na studij politologije upisalo se 280 studenata. Godinu je, međutim, očistilo samo njih 20. Na studiju novinarstva od 340 upisanih, sa 60 ECTS-a s prve na drugu godinu prešla su 52 studenta, od kojih je samo 20 studiralo bez ponavljanja.
Na zagrebačkom Pravnom fakultetu od 900 studenata upisanih 2006/07. u prvu godinu studija uvjete za upis u višu godinu stekla su 203 studenta, no svega ih je 148 dalo sve ispite.
Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva svih 60 ECTS bodova na kraju 2006/07. prikupilo je 35 posto studenata.
Dekan Vedran Mornar kaže da je situacija puno bolja kada se eliminiraju ponavljači. Ispada da je svaki drugi bolonjac dao sve uvjete, što je podatak kojim su na fakultetu relativno zadovoljni.
Prvi pravi test Bolonja će “polagati” u jesen 2008, kada bi fakulteti koji organiziraju studij po modelu 3+2 trebali upisati prvu generaciju diplomskih studenata. Većina se nada da će se studenti na diplomski studij moći upisati i uvjetno iako je to suprotno zakonu.
Bez položenih svih ispita studente je na diplomski studij prvi proljetos upisao zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje. Dekan Izvor Grubišić kaže da su svi studenti koji su dogurali do kraja preddiplomskog studija, njih 100-tinjak, izrazili želju za nastavak studija. Zakonske je uvjete, međutim, ispunjavalo svega njih 11.
"Mogli smo i odgoditi početak nastave na drugom stupnju, no bojali smo se da oni koji su došli do diplome neće imati strpljenja čekati pa će studij nastaviti u inozemstvu. Stoga smo svima kojima je do titule prvostupnika (baccalaureusa) manjkalo 30 ECTS bodova, a imali su prosjek ocjena veći od dobar, uz suglasnost Senata omogućili uvjetan upis", rekao je dekan Grubišić.
Riječki prorektor Pero Lučin kaže da Senat riječkog sveučilišta u ponedjeljak treba usvojiti plan mjera, čiji je cilj pomoći svakom studentu da studij završi na vrijeme. Studenti će dobiti profesora-mentora, a ideja je i da se organiziraju dodatni ispitni rokovi tijekom cijeloga ljeta.
"Ako nešto ne poduzmemo, Bolonja će izgubiti smisao. Dobivamo studij koji dulje traje, a i skuplji je", rekao je Lučin.
Marko Krička, student Fakulteta političkih znanosti i član Senata zagrebačkog sveučilišta, kaže da ga loš uspjeh bolonjaca nimalo ne iznenađuje jer su u organizaciji nastave malo toga promijenilo.
"Bolonja je na većini fakulteta znanstvena fantastika. Nema rada u malim grupama, a predavanja koja bi trebala biti obvezna, to u pravilu nisu", rekao je Krička. Dodao je da je Ministarstvo fakultetima izdalo dopusnice za rad po novom modelu iako je odmah bilo vidljivo da većina, osim naziva programa, ništa nije promijenila.
