Home [ savetovalište za mlade ] Citao sam mnogo o krizi identiteta i cini mi se da sam...

Citao sam mnogo o krizi identiteta i cini mi se da sam i ja u njoj

320
0
Pitanje:
 
Citao sam mnogo o krizi identiteta i cini mi se da sam i ja u njoj :S.
Imam 22 godine i nijel to malo kasno za krizu identiteta ?. (Jesam li normalan ?).
Ne volim nova poznanstva, druzim se sa odredjenim pazljivo probranim ljudima, ne zanimaju me zene, pa ni sex toliko da oblijecem oko zena da ga dobijem (cekam da mi one ponude). Nisam gay, mada cesto pomislim da jesam i strah me da ne postanem.
Sta god pocnem, ne zavrsim i brzo odustajem od onog sto odlucim.
Imam problem u komunikaciiji. Tesko mi je pricati uzivo sa ljudima kao preko interneta, a ne znam lagati pa obicno povredjujem ljude istinom.
Ne volim skoro nista sto voli omladina mojih godina. Kafice sa glasnom muzikom, izlaske, provode… a vala ne idem ni u teatre, pozorista… Jednostavno mi je najdraza moja soba i miran kafic (pozeljno penzionerski).
Cesto razmisljam o samoubistvu i kako bi to djelovalo na ljude oko mene.
Dok sam imao posao bilo je lakse, ali vidite i sami kako je danas tesko naci posao, a koju god zanimaciju nadjem brzo odustanem.
Ima 2 godine kako me to “drzi” pa Vas pitam hoce li jos dugo trajati jer je zaista tesko.
I kako ublaziti, prevazici “ovo” ?.
Hvala unaprijed i LP.
 
Odgovor:
 

Poštovani Aco, čitajući tvoje pismo zapažam da se tvoj problem pre svega svodi na nedostatak samopouzdanja i strah od odbacivanja od strane druge osobe (prijatelja ili devojke), kao i strah od dodatnog samoobezvređivanja u slučaju da neka tvoja aktivnost ne dovede do uspeha (u druženju, kod devojaka i drugo). Povlačenje u svet interneta, svoje sobe, penzionerskog kafića, pažljivo sužavanje kruga prijatelja, čekanje kao strategija u vezi sa devojkama – je način da rizik od pomenutog samoobezvređivanja svedeš na najmanju moguću meru. Ako si duže u ovoj životnoj strategiji, moguće je i da si sebe lišio određenih iskustava kojima bi mogao da naučiš određene veštine komuniciranja. Iskrenost koja povređuje druge, je najverovatnije isto način da prekineš kontakt koji doživljavaš kao rizičan po tvoju sliku o sebi i samopoštovanje. U glavnom, ovaj problem, u istoj, manjoj ili većoj meri, ima još mnogo tvojih vršnjaka oba pola, u tvom mestu življenja, kao i u drugim mestima. Ti imaš mogućnost da izabereš da nastaviš sa opisanom životnom strategijom, ona daje određene rezultate – smanjuje rizike ali i šanse. Možeš i da izabereš drugačiju životnu strategiju, a to je ona sa više inicijative, više akcije, koja povećava rizike ali i šanse. Ako odabereš aktivnu strategiju, potrebno je da prihvatiš rizik da se izblamiraš, da te devojka odbije ili ostavi, da će biti situacija u kojima ćeš se osećati nelagodno, jer, to sve je sastavni deo života svih nas, i bez toga – jednostavno nema nikakvog uspeha ni sadržajnog života. Takođe, u praktikovanju aktivne strategije, možeš zatražiti pomoć i podršku, od svojih roditelja, rođaka, drugova, a i od nekog uživo psihološkog savetnika. Srdačni pozdravi, Jovan Ratković.