Home [njuz] Ko gradi grad 2: susreti gradskih entuzijasta i majstora

Ko gradi grad 2: susreti gradskih entuzijasta i majstora

22
0

work5Ove jeseni, od 17. do 19. novembra, u Kulturnom centru REX, po drugi put otvaramo pitanje Ko gradi grad? i nudimo neke od mogućih odgovora. Pod nazivom Susreti gradskih entuzijasta i majstora, ovogodišnji Ko gradi grad okupiće građane i građanke koji svojim direktnim delovanjem, sitnim koracima i velikom energijom, a na sopstvenu inicijativu, unapređuju naš zajednički prostor.

Ukoliko već radite na menjanju naše urbane budućnosti – pozivamo vas da nam se javite, uzmete učešće i podelite svoja iskustva. Ako još ne pripadate entuzijastima ili majstorima, ali mislite da su njihove akcije vredne pažnje, ovo će biti prava prilika da o njima više saznate iz prve ruke.

 

Susreti gradskih entuzijasta i majstora su zamišljeni kao okupljanje komšija koje se udružuju zarad zajedničkih interesa, pojedinaca koji predlažu rešenja za urbanističke probleme i ljudi koji pozivaju na odgovornost institucije koje zanemaruju interese grada pred interesima krupnog kapitala. To je susret i onih neodustalih koji sistematski prijavljuju nedostatke u gradskoj infrastrukturi nadležnim institucijama, onih drugih upornih koji sređivanje ulica, parkova i drugih zajedničkih prostora uzimaju u sopstvene ruke, kao i svih drugih zainteresovanih za ove teme i grad po meri njegovih stanovnika.

 

Ovi susreti nisu samo prilika za međusobno upoznavanje i javno predstavljanje inicijativa već i trodnevna serija razgovora i radionica o značaju građanina kao kontrolora i incijatora urbanog i društvenog razvoja. Šta je priroda ovakvog delovanja i koji su njeni dometi? Koje strategije se koriste u borbi za zajednička dobra i sa kojim rezultatima? Kako proširiti front ove borbe i uključiti veći broj ljudi?

 

Kao i prošle godine, Ko gradi grad započinjemo kolektivnim sastavljanjem rečnika, ovoga puta Rečnika gradskih rešenja, koji će nam približiti različita profesionalna i lična razmišljanja o mogućim i poželjnim promenama u našem okruženju. Sledeće dve večeri će biti posvećene neumornim inicijativama – gradskim entuzijastama i majstorima – koji će predstaviti svoje planove i već izvedene akcije.

 

Na radionicama koje će, tokom dva dana, voditi gosti iz regiona, predvodnici različitih pokreta koji se bore za veću ulogu građana u razvoju gradova, diskutovaće se i razmenjivati iskustva na značajne teme za ovakve inicijative: omasovljavanje, pravljenje strategija, umrežavanje i širenje vizije boljeg grada.

 

Svi programi Ko gradi grad su otvoreni za sve zainteresovane, ali nam je stalo da osnažimo i istaknemo one inicijative i pojedince koje se već bave problemima grada pa stoga pozivamo sve vas zainteresovane gradske entuzijaste i majstore iz cele Srbije da nam se pridružite i prijavite svoje učešće. Predstavljanje vašeg iskustva biće dragoceno za neke druge koji će u vašim akcijama pronaći inspiraciju za svoj dalji rad, a vi ćete imati priliku da na radionicama sretnete ljude poput vas, ljude koji su svojim inicijativama uspeli da pokrenu širi krug javnosti na reakciju. Pozivamo i vas koji u svojoj okoline znate za takve inicijative ili prepoznajete potencijal u svom susedstvu, da nam do utorka 1. novembra javite ko su gradski entuzijasti i majstori iz vaše sredine na e-mail info@kogradigrad.org ili na telefon Kulturnog centra REX 011/3284534.

 

Program skupa Ko gradi grad 2: Susreti gradskih entuzijasta i majstora će biti dostupan na ovom mestu u narednim nedeljama.

O otvorenim razgovorima

KO GRADI GRAD? je serija otvorenih razgovora o temama značajnim za razvoj gradova Zapadnog Balkana. Organizovanjem ovih razgovora želimo da podstaknemo širi dijalog o stanju, smeru i učesnicima urbanog razvoja u Beogradu, Srbiji i regionu.
Otvoreni razgovori će okupiti ljude koji promišljaju ili se aktivno bave razvojem grada: od donosilaca urbanističkih odluka na nivou grada, preko građevinskih investitora, arhitekata, urbanista, sociologa, ekonomista, pravnika, do aktivista i zainteresovanih građana. Kroz seriju od šest diskusija, pokušaćemo da utvrdimo ko sve ’gradi’ grad, kakvi su stavovi, ciljevi i sredstva glavnih aktera razvoja grada, šta sve utiče na tok ovog procesa i kako se može povećati učešće svih zainteresovanih strana u odlučivanju o urbanim i prostornim dilemama.
Pored sagledavanja predistorije, aktera, trenutnog stanja i novonastajućih pravaca u urbanom razvoju Srbije i Zapadnog Balkana, ciklus razgovora KO GRADI GRAD? će imati dvostruki fokus: na razumevanje uticaja koji različiti pravni i ekonomski okviri i pojedinačna rešenja unutar njih imaju na stimulisanje određenih smerova razvoja grada, kao i na to koji su postojeći a koji mogući modeli učešća građana u procesu razvoja grada. Posebna pažnja će biti posvećena iskustvima, strategijama i sredstvima građanskih inicijativa koje se bave temama urbanog i prostornog razvoja gradova našeg regiona kao i projektima pojedinaca, organizacija i institucija koje uključuju građane u rešavanje urbanih i prostornih problema zajednice.
Otvoreni razgovori počinju u četvrtak 17. juna. Prvo okupljanje organizujemo pod naslovom Rečnik gradskih dilema. Rečnik će kroz format petominutnih izlaganja sastavljati profesionalci i javne ličnosti različitih interesovanja usmerenih na grad.
Više informacija ovde [link na OTVORENI RAZGOVORI]

KO GRADI GRAD? je serija otvorenih razgovora o temama značajnim za razvoj gradova na prostoru bivše Jugoslavije. Organizovanjem ovih razgovora želimo da podstaknemo širi dijalog o stanju, smeru i učesnicima urbanog razvoja u Beogradu, Srbiji i regionu. Otvoreni razgovori okupljaju ljude koji promišljaju ili se aktivno bave razvojem grada: od donosilaca urbanističkih odluka na nivou grada, preko građevinskih investitora, arhitekata, urbanista, sociologa, ekonomista, pravnika, do aktivista i zainteresovanih građana.

 

Prvi u nizu događaja KO GRADI GRAD? je organizovan u Kulturnom centru REX (Jevrejska 16) od 17. do 19. juna. Kroz seriju od šest diskusija, pokušali smo da utvrdimo ko sve ’gradi’ grad, kakvi su stavovi, ciljevi i sredstva glavnih aktera razvoja grada, šta sve utiče na tok ovog procesa i kako se može povećati učešće svih zainteresovanih strana u odlučivanju o urbanim i prostornim dilemama. Posebna pažnja je bila posvećena iskustvima, strategijama i sredstvima građanskih inicijativa koje se bave temama razvoja gradova našeg regiona, kao i projektima pojedinaca, organizacija i institucija koje uključuju građane u rešavanje urbanih i prostornih problema zajednice.

 

Junski otvoreni razgovori KO GRADI GRAD? su počeli u četvrtak 17. juna u 19h, sastavljanjem Rečnika gradskih dilema, a do 30. juna u prostoru Kulturnog centra REX posetioci su mogli da vide i 3 izložbe koje su na različite načine dopunile teme o kojima se govorlo. Pogledajte stranicu sa više informacija o otvorenim razgovorima kao i program celog događaja.

Povod otvorenih razgovora

Povod otvorenih razgovora
Uprkos nesvakidašnjem fizičkom preobražaju koji su gradovi u regionu doživeli tokom protekle dve decenije, ozbiljniji dijalog između predstavnika gradskih vlasti, građevinskih investitora, stručnjaka iz oblasti urbanističkog razvoja i samih građana do sada (uglavnom) izostaje, a sam proces razvoja grada se najčešće odvija po logici tržišnih odnosa, praćenih klijentelizmom, diktatom kapitala i nejasnim pozicijama uključenih aktera. Rezultati tranzicionih procesa i dramatične dominacije ‘pravljenja profita’ nad poštovanjem ‘zajedničkog’ i ‘javnog’ najočiglednije se manifestuju u prostornoj dimenziji društva – urbanizmu i arhitekturi grada.
Kontroverze o tome “ko gradi grad” pokrenute su prošle godine u Beogradu,  promenama Generalnog urbanističkog plana koje su uključile pretvaranje industrijske zone u građevinsko zemljište, omogućivši time najvećim privatnim investitorima da ostvare dobit o trošku gradskog i državnog budžeta. Slučajevi Luke Beograd i šoping centra Ušće izazvali su pažnju široke javnosti kada su mehanizmi njihovog nastajanja obelodanjeni u medijima. Nedavne kontroverze i protivljenje građana izazvala je i rekonstrukcija Bulevara kralja Aleksandra i seča platana duž njegovog kolovoza. Poziv na javni dijalog o budućem izgledu bulevara došao je tek nakon što je drveće posečeno. Prethodnih godina formirano je nekoliko građanskih inicijativa koje su se suprotstavljale pretvaranju gradskih parkova, parkinga ili delova gradskih šuma u gradilišta (poput grupe građana koja se borila za “Peti park” – u  čemu je uspela posle skoro 5 godina). Međutim, ove inicijative ostaju marginalizovane i krajnje lokalne i ne uspevaju da dugoročno utiču na donosioce odluka, građevinske investitore, planere i arhitektonsku praksu.
Razmišljanje o gradu u kom živimo predstavlja ujedno i preispitivanje kakvo društvo želimo da budemo i kako vidimo sopstvenu budućnost. Ipak, u trenutnim političkim i kulturnim raspravama u zemljama regiona, društveni razvoj se dominantno usredsređuje na kriterijume uspostavljene evropskim integracijama. Urbani i prostorni razvoj ostaju van fokusa i zanemaruje se njihov značaj za (buduće) društvo. S druge strane, globalna ekonomska kriza, usled koje su mnogi investicioni planovi zaustavljeni a većina budućih neizvesna, daje nam vremena i mogućnost za preispitivanje. Serija otvorenih razgovora KO GRADI GRAD? je pokušaj da tu priliku iskoristimo.

Uprkos nesvakidašnjem fizičkom preobražaju koji su gradovi u regionu doživeli tokom protekle dve decenije, ozbiljniji dijalog između predstavnika gradskih vlasti, građevinskih investitora, stručnjaka iz oblasti urbanističkog razvoja i samih građana do sada (uglavnom) izostaje, a sam proces razvoja grada se najčešće odvija po logici tržišnih odnosa, praćenih klijentelizmom, diktatom kapitala i nejasnim pozicijama uključenih aktera. Rezultati tranzicionih procesa i dramatične dominacije ‘pravljenja profita’ nad poštovanjem ‘zajedničkog’ i ‘javnog’ najočiglednije se manifestuju u prostornoj dimenziji društva – urbanizmu i arhitekturi grada.

 

Kontroverze o tome “ko gradi grad” pokrenute su 2009. godine u Beogradu,  promenama Generalnog urbanističkog plana koje su uključile pretvaranje industrijske zone u građevinsko zemljište, omogućivši time najvećim privatnim investitorima da ostvare dobit o trošku gradskog i državnog budžeta. Slučajevi Luke Beograd i šoping centra Ušće izazvali su pažnju široke javnosti kada su mehanizmi njihovog nastajanja obelodanjeni u medijima. Početkom 2010, kontroverze i protivljenje građana izazvala je i rekonstrukcija Bulevara kralja Aleksandra i seča platana duž njegovog kolovoza. Poziv na javni dijalog o budućem izgledu bulevara došao je tek nakon što je drveće posečeno. Prethodnih godina formirano je nekoliko građanskih inicijativa koje su se suprotstavljale pretvaranju gradskih parkova, parkinga ili delova gradskih šuma u gradilišta (poput grupe građana koja se borila za “Peti park” – u  čemu je uspela posle skoro 5 godina). Međutim, ove inicijative ostaju marginalizovane i krajnje lokalne i ne uspevaju da dugoročno utiču na donosioce odluka, građevinske investitore, planere i arhitektonsku praksu.

 

Razmišljanje o gradu u kom živimo predstavlja ujedno i preispitivanje kakvo društvo želimo da budemo i kako vidimo sopstvenu budućnost. Ipak, u trenutnim političkim i kulturnim raspravama u zemljama regiona, društveni razvoj se dominantno usredsređuje na kriterijume uspostavljene evropskim integracijama. Urbani i prostorni razvoj ostaju van fokusa i zanemaruje se njihov značaj za (buduće) društvo. Seriju otvorenih razgovora KO GRADI GRAD? organizujemo s namerom da se takvo stanje promeni, a nadovezujući se na slične inicijative u regionu (poput konferencije Poprišta neoliberalizma u Zagrebu, Foruma Skoplje, skupa Grad post-kapitalizma u Puli i Dijaloga u Tirani).

Organizatori i podrška

Seriju otvorenih razgovora KO GRADI GRAD? pokrenuli su Grupa 484, STEALTH.unlimited i Kulturni centar REX, uz podršku Instituta za otvoreno društvo i Fondacije Hajnrih Bel (Heinrich Böll). Radionicu Javni prostori – javno dobro realizuje Fond Jelena Šantić uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

 

KO GRADI GRAD? je serija otvorenih razgovora o temama značajnim za razvoj gradova Zapadnog Balkana. Organizovanjem ovih razgovora želimo da podstaknemo širi dijalog o stanju, smeru i učesnicima urbanog razvoja u Beogradu, Srbiji i regionu.Otvoreni razgovori će okupiti ljude koji promišljaju ili se aktivno bave razvojem grada: od donosilaca urbanističkih odluka na nivou grada, preko građevinskih investitora, arhitekata, urbanista, sociologa, ekonomista, pravnika, do aktivista i zainteresovanih građana. Kroz seriju od šest diskusija, pokušaćemo da utvrdimo ko sve ’gradi’ grad, kakvi su stavovi, ciljevi i sredstva glavnih aktera razvoja grada, šta sve utiče na tok ovog procesa i kako se može povećati učešće svih zainteresovanih strana u odlučivanju o urbanim i prostornim dilemama.Pored sagledavanja predistorije, aktera, trenutnog stanja i novonastajućih pravaca u urbanom razvoju Srbije i Zapadnog Balkana, ciklus razgovora KO GRADI GRAD? će imati dvostruki fokus: na razumevanje uticaja koji različiti pravni i ekonomski okviri i pojedinačna rešenja unutar njih imaju na stimulisanje određenih smerova razvoja grada, kao i na to koji su postojeći a koji mogući modeli učešća građana u procesu razvoja grada. Posebna pažnja će biti posvećena iskustvima, strategijama i sredstvima građanskih inicijativa koje se bave temama urbanog i prostornog razvoja gradova našeg regiona kao i projektima pojedinaca, organizacija i institucija koje uključuju građane u rešavanje urbanih i prostornih problema zajednice.Otvoreni razgovori počinju u četvrtak 17. juna. Prvo okupljanje organizujemo pod naslovom Rečnik gradskih dilema. Rečnik će kroz format petominutnih izlaganja sastavljati profesionalci i javne ličnosti različitih interesovanja usmerenih na grad.Više informacija ovde [link na OTVORENI RAZGOVORI]Povod otvorenih razgovoraUprkos nesvakidašnjem fizičkom preobražaju koji su gradovi u regionu doživeli tokom protekle dve decenije, ozbiljniji dijalog između predstavnika gradskih vlasti, građevinskih investitora, stručnjaka iz oblasti urbanističkog razvoja i samih građana do sada (uglavnom) izostaje, a sam proces razvoja grada se najčešće odvija po logici tržišnih odnosa, praćenih klijentelizmom, diktatom kapitala i nejasnim pozicijama uključenih aktera. Rezultati tranzicionih procesa i dramatične dominacije ‘pravljenja profita’ nad poštovanjem ‘zajedničkog’ i ‘javnog’ najočiglednije se manifestuju u prostornoj dimenziji društva – urbanizmu i arhitekturi grada.Kontroverze o tome “ko gradi grad” pokrenute su prošle godine u Beogradu,  promenama Generalnog urbanističkog plana koje su uključile pretvaranje industrijske zone u građevinsko zemljište, omogućivši time najvećim privatnim investitorima da ostvare dobit o trošku gradskog i državnog budžeta. Slučajevi Luke Beograd i šoping centra Ušće izazvali su pažnju široke javnosti kada su mehanizmi njihovog nastajanja obelodanjeni u medijima. Nedavne kontroverze i protivljenje građana izazvala je i rekonstrukcija Bulevara kralja Aleksandra i seča platana duž njegovog kolovoza. Poziv na javni dijalog o budućem izgledu bulevara došao je tek nakon što je drveće posečeno. Prethodnih godina formirano je nekoliko građanskih inicijativa koje su se suprotstavljale pretvaranju gradskih parkova, parkinga ili delova gradskih šuma u gradilišta (poput grupe građana koja se borila za “Peti park” – u  čemu je uspela posle skoro 5 godina). Međutim, ove inicijative ostaju marginalizovane i krajnje lokalne i ne uspevaju da dugoročno utiču na donosioce odluka, građevinske investitore, planere i arhitektonsku praksu.Razmišljanje o gradu u kom živimo predstavlja ujedno i preispitivanje kakvo društvo želimo da budemo i kako vidimo sopstvenu budućnost. Ipak, u trenutnim političkim i kulturnim raspravama u zemljama regiona, društveni razvoj se dominantno usredsređuje na kriterijume uspostavljene evropskim integracijama. Urbani i prostorni razvoj ostaju van fokusa i zanemaruje se njihov značaj za (buduće) društvo. S druge strane, globalna ekonomska kriza, usled koje su mnogi investicioni planovi zaustavljeni a većina budućih neizvesna, daje nam vremena i mogućnost za preispitivanje. Serija otvorenih razgovora KO GRADI GRAD? je pokušaj da tu priliku iskoristimo.