Home [njuz] Bioskopi: povratak otpisanih!

Bioskopi: povratak otpisanih!

70
0
film2Utorak 13. decembar 2011. godine, zgrada InexFilm-a (Višnjička 76) Beograd, od 19:00h

U utorak 13. decembra će sa početkom u 19:00 u “peščanoj sali” InexFilm-a biti organizovan javni  razgovor o nizu akcija održanih ispred zatvorenih bioskopa u Beogradu, pod nazivom “Povratak otpisanih“.

Intervencije koje smo napravili na i u okolini nekolicine beogradskih bioskopa ne smatramo umetničkim akcijama već pokušajem tematizacije odnosa društva spram nestanka bioskopskih sala.

Same akcije uključuju postavljanje nalepnica na autobusko stajalište Odeon Još samo GSP ne zna da bioskopa više nema, obzirom da jedino još naziv stanice podseća na ugašeni bioskop. Ispred bioskopa Balkan smo na mestu gde su bile planirane zvezde za velikane kinematografije iscrtali četrnaest crnih zvezda, za sve bioskope Beograd filma. Akciju smo nazvali Bulevar zvezda ili groblje bioskopa.

Na tabli na kojoj su se najavljivali filmovi ispred bioskopa 20. oktobar iskoristili smo postojeći natpis i dodali ostatak kako bi došli do Danas nema predstava, dođi juče.

Plakat filma Slavica zalepili smo na pano bioskopa Slavica kao upozorenje partizanskog superheroja, da neće trpeti da bioskop ne radi. Akcija se zove Vratiće se Slavica.

Još akcija je u planu, a one treba ne samo da ukažu na ovaj veliki problem, već i da navedu na nalaženje rešenja.

Kako je do svega došlo?

Đivanović, vlasnik preduzeća Lajt blu trejding Bahamas Ltd sa Bahama, sumnjiči se da je u prodaji Beograd filma, koje je kupio u postupku privatizacije 2007. godine, počinio zloupotrebu položaja, čime su oštećeni mali akcionari i država. Beograd film je na aukciji u februaru 2007. za 730.000.000 dinara, odnosno tadašnjih 9.200.000 evra prodat Đivanoviću.

On je postao vlasnik sedamdeset posto Beograd filma, dok je ostatak pripao radnicima firme, odnosno malim akcionarima. Preduzeće Beograd film tada je u svom sastavu imalo četrnaest beogradskih bioskopa – Kozara, Zvezda, Jadran, Balkan, Odeon, 20. oktobar, Kosmaj, Central, Slavica, Avala, Jedinstvo, Drina, Partizan I Voždovac.

Nikola Đivanović je 2008. godine prodao pet bioskopa Ivici Todoriću, vlasniku hrvatskog Agrokora (trgovine Idea u Srbiji) za 18.000.000 evra. Reč je o ekskluzivnim lokacijama – bioskop Jadran na Trgu Republike u srcu Beograda, bisokop Voždovac u Ulici vojvode Stepe, bioskop Partizan kod Železničke stanice Beograd, bioskop Kozara na Terazijama, i bioskop Slavica na Karaburmi.

U saopštenju Tužilaštva za organizovani kriminal navodi se da su petoro uhapšenih i osumnjičenih u dogovoru, a posle formiranja pet zavisnih preduzeća, pomenutih pet bioskopa prodali privrednom društvu Shutnel Ltd čije je sedište u Nikoziji na Kipru. Samo deset posto novca od ove kupoprodaje uplaćeno je na račun Beograd filma, dok je ostatak simulovanim poslovima „pripao” ovoj kiparskoj firmi, za koju se sumnja da je Đivanovićeva. Na račun kiparske firme „leglo” je 16.300.000 evra.

Vlasnik preduzeća Shutnel kompanija MTM nomines Ltd, sa sedištem na istoj adresi, je ovu firmu prodala Idei.

Malim akcionarima je naneta šteta veća od 4.000.000 evra, dok je republički budžet na ime poreza oštećen za više od 1.500.000 evra, pored ovoga naneta je nemerljiva šteta kulturnoj ponudi grada Beograda.

Ceo proces praćen je tezom da lokacije bioskopa nisu podobne za modernu bioskopsku delatnost, kao I pričom o smrti bioskopa u eri modernih tehnologija.

Šta je zapravo centralno pitanje?

Zatvaranje bioskopskih dvorana nije retkost ni u drugim zemljama. Nekoliko faktora utiču na to ali se najdominantnijim čini tržišna nekonkurentnost samih bioskopskih dvorana. Logika kapitala je jednostavna: nekretnina u centru grada donosi više profita kao kockarnica nego kao art bioskop. Shodno tome, nije teško pretpostaviti šta će se desiti sa bioskopima u vlasništvu „Beograd filma” nevezano od toga u čijem privatnom vlasništvu završe nakon okončanja spora protiv Đivanovića i drugih optuženih.

Sa druge strane situacija nije loša samo u Beogradu. Zbog nedostatka para, interesa za same objekte I bioskopsku delatnost, kao i korupcije propala je i većina bioskopskih dvorana po Srbiji. Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva je pokrenulo akciju Opet radi bioskop, sa ciljem da opremi stare bioskopske dvorane i tako „vrati bioskope u život” ali je odziv na ovu akciju veoma slab.

Samo pet opština se odazvalo.

Nestajanje bioskopa ne utiče samo na kulturnu ponudu samog grada već i na uslove za razvoj nacionalne kinematografije. Ono što se nameće kao pitanje samom društvu jeste: da li želi i na koji način može da sačuva sopstvene interese (u ovoj sferi) u kontekstu tržišne ekonomije?

http://sumadijapress.co.rs/index-p65-ni20671-c65.html

O projektu na Internetu:

http://povratakotpisanih.wordpress.com/

https://www.facebook.com/BioskopiPovratakOtpisanih

Pitanja za publiku:

1. Kako je došlo do zanemarivanja bioskopskih dvorana?

2. Da li postoji prostor za bioskop u vremenu Interneta?

3. Da li bi bioskopi preživeli i da nije bilo korupcije i loše privatizacije?

4. Kolika je odgovornost strukovnih udruženja, a kolika same publike?

5. Koji su mogući modeli za upravljanje nezavisnim bioskopima?

6. Da li se posećenost festivala može smatrati dobrim znakom?

7. Šta jedan takav “novi” bioskop treba da ponudi?

8. Koje su mogućnost da se tako nešto ostvari u formalno-pravnom smislu?

9. Postoji li mogućnost privremenog korišćenja prostora?

10. Da li je situacija sa bioskopima slična onoj u ostalim prostornim poljima?

11. Može li savremena umetnost pokrenuti i ostale segmente društva da se bore za svoja prava?

12. Koliko građani mogu da utiču na rešavanje evidentnih problema?

Izvor: GI