Home [njuz] Kako pronaci smestaj u studentskim domovima

Kako pronaci smestaj u studentskim domovima

60
0

vesti2Za smeštaj u nekom od studentskih domova konkurisalo je 2.359 brucoša, a mesto je dobilo njih 917. – Akademcima koji ne izbore pravo na jedno od 9.558 mesta u domovima ostaje da zaplove podstanarskim vodama

Od 2.359 brucoša na budžetu, koji su konkurisali za mesto u prestoničkim studentskim domovima, posteljinu, ćebad, jastuk, telefon i metlicu će zadužiti njih 917.

Spisak srećnih dobitnika objavljen je juče na sajtu www.sc.rsi na oglasnoj tabli studentskog doma „Karaburma”, a od sutra i u Službi smeštaja u Đušinoj ulici.

Kandidati „ispod crte” koji smatraju da su oštećeni prilikom bodovanja imaju pravo na prigovor najkasnije do 23. septembra (od osam do 15 časova) službi u Đušinoj.

Dan posle, biće obavljena konačna lista primljenih u domove, a „ceremonija” raspodele soba zakazana je za 29. septembar u domu „Karaburma”.

Studenti viših godina moći će da za mesto u domu konkurišu do 31. oktobra. Raspoloživo je 9.558 mesta, plus 90 za strane studente (ne odnosi se na državljane bivših jugoslovenskih republika).

U Studentskom centru ističu da će u toku cele godine pratiti eventualna iseljenja koja omogućavaju da slobodno mesto dobiju kandidati po redosledu ispod crte.

Brucoši koji su raspodelom dobili mesta u domovima treba da se usele najkasnije do 7. oktobra. U protivnom, gube pravo na smeštaj.

Novopečeni studenti koji nisu izborili pravo na školovanje o trošku budžeta, niti članstvo u povlašćenom „klubu 917”, niti u Beogradu imaju rodbinu sa viškom stambenog prostora zaploviće nemirnim podstanarskim vodama.

Svi koji se oslone na listanje oglasnih stranica i cepkanje brojeva telefona stanodavaca sa plakata, kojima su oblepljeni zidovi oko fakulteta, moraju da se naoružaju strpljenjem i ponavljaju krilaticu „ništa nas ne sme iznenaditi”. Jer, iza sintagme „izdajem opremljen stan” neretko se skrivaju udžerice, garaže, trošne kuće i memljive prostorije, a iza bombastičnih naziva pojedinih agencija za posredovanje ne stoji ništa osim arsenala sitnih prevara za izbijanje novca iz džepa nedovoljno opreznih i neobaveštenih brucoša.

– Kada pročitate oglas koji vam se učini primamljiv, ne možete da znate da li ga daje vlasnik stana ili agencija, niti da li taj stan uopšte postoji. Ukoliko se odlučite da se oslonite na usluge određene agencije za posredovanje, bilo bi dobro da se u Agenciji za privredne registre raspitate da li je ta firma upisana. Onih koje tamo nema treba široko zaobići. Čak i ako je agencija regularna, insistirajte da saradnju ozvaničite zaključenjem ugovora o zastupanju – savetuje Mirko Mirković iz udruženja podstanara „Velegrad” i objašnjava zašto je plaćanje članarine agenciji (najčešće oko 3.000 dinara) uglavnom bacanje para.

– U zamenu za svoj novac dobićete brojeve telefona ljudi koji iznajmljuju stanove. Često je reč o neaktivnim brojevima, nepostojećim stanodavcima i stanovima. Na poziv se javljaju i ljudi koji ne iznajmljuju smeštaj ili osobe koje su plaćene da kažu da je stan već iznajmljen. Brojeve koje vam daju agencije odmah treba nazvati iz njihovih kancelarija. Obavezno povesti nekoga sa sobom, jer ćete bez svedoka naknadno teško isterati pravdu. A dobro je i da ne budete sami, ukoliko zatražite da vam agencija odmah vrati novac koji ste dali za članarinu – objašnjava Mirković.

Prevare treba prijaviti tržišnoj inspekciji ili finansijskoj policiji pri Ministarstvu finansija.

Sudskim putem teško da ćete povratiti svojih 3.000 dinara, jer se sve ispod 15.000 tretira kao sitna prevara. Šanse na terazijama pravde rastu ako se prevareni međusobno povežu i udruženo nastupe, jer prevaranta tada mogu da tuže za kumulativnu sumu.

Budući da je jedino registrovano udruženje podstanara u Beogradu, „Velegrad” i njegovi advokati mogu da zastupaju oštećenog, ukoliko je njihov član.

– Pozivaju nas i stanodavci jer nemaju svoje udruženje. Pitaju šta treba da rade kada izdaju stan u zakup, ko je ovlašćen da njih štiti… Uvek savetujemo da sa stanozakupcem potpišu ugovor, kojim je sve precizno regulisano. Isto kažemo i drugoj strani, jer ako ugovor ne postoji, može im se dogoditi da gazda odbije da, recimo, popravi bojler, pod izgovorom da je radio kada su se stanari uselili. Ili da odbije da kiriju umanji za iznos kojim je stanar platio popravke kućnih aparata, instalacija, kvarove, zamenu sanitarija u kupatilu… – zaključuje Mirko Mirković.

Ljiljana Perović

———————————————————–

Ugovor o stanovanju

Stanodavci izbegavaju zaključenje ugovora o stanovanju jer ne žele da plaćaju porez. Zakupci treba da znaju da je ugovor validan i ako se ne overi u sudu. Ugovor između stanodavca i podstanara može da se overi u agenciji koja je posredovala ili uz prisustvo dva punoletna svedoka, a treba da sadrži: – Popis bele tehnike, delova nameštaja i drugih vrednijih stvari u stanu koji se zakupljuje

– Opis stvari na dan potpisivanja ugovora (da li curi bojler, radi li rerna, da li je nešto pokvareno…)

– Stanje i izgled stolarije, nameštaja, zidova…

– Ugovorenu cenu zakupa

– Dogovoreni period najma i uslove pod kojima se može produžiti ili raskinuti

– Precizan otkazni rok i obaveze stanodavca i zakupca

– Potvrdu da li su izmireni svi računi za period pre useljenja zakupca

Gazde su dužne da poštuju privatnost podstanara, a neophodno je i da njihov boravak prijave policiji.

Podstanarima se savetuje da se upoznaju sa odredbama kućnog reda zgrade i da budu u kontaktu sa predsednikom skupštine zgrade

———————————————————–

Korisni sajtovi

Agencija za privredne registre: www.apr.gov.rs (može se saznati da li je firma za posredovanje pri nalaženju stana uopšte registrovana)

Narodna banka: www.nbs.rs/internet/cirilica/67/index.html (radi provere da li je račun agencije za posredovanje sa kojom sarađujete u blokadi

Udruženje „Velegrad”: www.podstanar.org(oštećenimzakupcima stanova pružaju savetodavnu i pravnu pomoć)

———————————————————–

Cene iznajmljivanja stanova

Soba                                        60 – 100

Garsonjera                              150 – 250

Jednosoban                             150 – 300

Dvosoban                                250 – 500

Trosoban                                350 – 1.000

Dokumenta za useljenje u studentski dom

– Uput za useljenje (dobija se na raspodeli)

– Studentska čip kartica

– Lekarsko uverenje (750 dinara)

– Indeks i lična karta

– Prilikom useljenja platiti depozit (iznos mesečne stanarine), stanarinu (od 1.000 do 1.400 dinara), administrativne troškove i društveni život (oko 400 dinara)

Napomena:

Čip kartice, za koje su se studenti fotografisali kada su konkurisali, treba preuzeti lično, uz indeks, i to od 22. septembra do 7. oktobra na blagajni doma „Karaburma”. Uz ove kartice brucoši imaju pravo da se hrane u studentskim restoranima, pa oni koji nisu dobili dom, a imaju pravo na čip kartu, i od 10. oktobra mogu da ih preuzmu u ustanovi Studentski centar u Ulici Svetozara Markovića 56.

Lekarsko uverenje izdaje Studentska poliklinika. Njihova ambulanta u domu „Karaburma” u danima raspodele radiće do 17 časova. Brucoši treba da ponesu čip karticu.

Ograničenja domskih sloboda

–Posete se prijavljuju na recepciji doma, gde posetilac ostavlja ličnu kartu

– Noćenje osobe koja ne živi u domu prijavljuje se upravi

– Dozvoljene su višednevne posete članova porodice i prijatelja, o čemu se prethodno obaveštava uprava doma

–Upravi doma stanar mora da prijavi proslavu u sobi i da sa njima utvrdi uslove organizovanja, kao i do kada će proslava trajati

Izvor: Politika