Home [njuz] Nema para za „Dekodiranje”

Nema para za „Dekodiranje”

68
0

 Studentska emisija „Dekodiranje“, koja se emituje na RTV „Vojvodina“, a čiji su autori studenti Žurnalistike Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, skinuta je pre dve nedelje sa zvanične programske šeme ove televizije. Iako tvrdi da je neophodno da javni servis ima emisiju ovog tipa, koja se bavi temama značajnim za mlade ljude, uredništvo RTV-a za nju više ne želi da izdvaja novac iz budžeta.

– Trenutno se bavimo restrikcijom svih troškova u javnom servisu Vojvodine, za čije je funkcionisanje potrebno jako puno para. Emisija „Dekodiranje“, nažalost, nije prošla tender za usvajanje programa nezavisne produkcije i to je razlog zašto je sada nema na novoj programskoj šemi. Emisija je, međutim, dobrodošla, naročito zato što je okrenuta studentima i mladima. Ako urednici budu našli sponzore za nju, mada to nije uslov, nadam se da ćemo nastaviti sa redovnim emitovanjem – izjavila je generalna direktorka RTV-a Dina Kurbatvinski-Vranešević.

Ova televizija od 22. maja prošle godine preuzima emisiju koju spremaju studenti III i IV godine Žurnalistike, a čiji je izvršni producent samostalna produkcija „DAD 1989“. Šefica Odseka za medijske studije na Filozofskom fakultetu, prof. dr Vera Vasić, kaže da je bila veoma zadovoljna takvom saradanjom sa RTV.

– Javni servis je na taj način ispunjavao svoju obavezu prema auditorijumu, a istovremeno je pomagao stručnom usavršavanju studenata Žurnalistike. S obzirom na to da su promenjeni uslovi preuzimanja programa drugih produkcija, došlo je i do, nadamo se samo privremenog, prekida emitovanja emisije „Dekodiranje“. No, kako je to jedina televizijska emisija koju pripremaju mladi za mlade ili studenti za svoje vršnjake, nadamo se da će se Programski odbor RTV-a založiti za nastavak emitovanja te emisije – rekla je prof. dr Vasić, navodeći da se Odsek za medijske studije obratio za finansijsku pomoć Pokrajinskom sekretarijatu za informacije.
„Dekodiranje“ bilo u usponu

– „Dekodiranje“ je jedina emisija koja temama pristupa na neobičan, dinamičan način. U njoj imamo prostora da se obratimo mladima, a da, pri tom, iskažemo svoju kreativnost. Iskreno se nadam da će Programski odbor televizije dozvoliti da nastavimo sa snimanjem – rekla je Nataša Krstin, jedna od autorki emisije.
– Imali smo osećaj da smo u usponu, dobijali smo komplimente od kolega i saznali da je emisija prilično gledana, a onda su nam rekli da nismo prošli tender. Mislim da ovakva emisija treba da postoji, pa i po cenu da je ne realizujemo baš mi. Jedinstvena je i specifična jer je uređuju mladi ljudi, namenjuju je mladima, govore o njihovim mogućnostima, ostvarenjima i uspesima. Toga u Srbiji nije bilo – rekla je studentkinja novinarstva i autorka emisije Jovana Škrijel.

„Dekodiranje“ se realizuje jednom nedeljno, a sadrži šest stalnih rubrika: Oko mene, Vrli novi svet, U ogledalu, NS brend, Strejndžersi i Bolonjeze. Dekodirajući društvene pojave sa stanovišta mladih, autori ove emisije bavili su se muzičkim i kulturnim dešavanjima, religijom, nacionalizmom, političkom apstinencijom mladih, studentima iz inostranstva, mladim potencijalima i dobili ogromna priznanja od gledališta. Tome u prilog govori i gostovanje novinara Teofila Pančića, Jovana Memedovića, spisateljice Biljane Srbljanović, glumca Radeta Šerbedžije, Svetozara Cvetkovića, Nede Arnerić, reditelja Srđana Golubovića, Kokana Mladenovića, muzičara Ivana Fecea Firčija, Zorana Kostića Caneta i mnogih drugih.
– Ovakva emisija treba da postoji jer je jedinstvena u Srbiji, iako na njenom području ima još mnogo katedri za novinarstvo.

Emisija se snima svake nedelje i u početku smo bili skeptični kako će studenti izgurati taj tempo, ali su pokazali veliku profesionalnost i funkcionišu mnogo bolje od nekih novinara širokog kalibra. Mislim da taj trend treba da se nastavi, a ne da se ukida – kaže urednica emisije „Dekodiranje“, stručna saradnica na Odseku za medijske studije Filozofskog fakulteta i dugogodišnja novinarka Marina Fratucan.
Glas gledališta

O tome da je ovakva emisija korisna i potrebna mladim ljudima, potvrđuju i mejlovi podrške koju su autori emisije dobili od gledalaca.
“Samo sam hteo da kažem da mi se jako svidela emisija koja se prikazivala pre 2-3 dana o nacistima i neonacistima. Moj tata je Albanac, a mama Mađarica. Ja sam tamnoput i jako je teško kada ulazite u autobus, a svi vas gledaju popreko ili kad uđem u radnju a prodavačica ide za mnom kao da sam neki kriminalac. Kada bi u Novom Sadu, ali i širom Srbije bilo više ljudi kao što ste vi, svet bi bio mnogo bolje mesto za življenje.
S poštovanjem, Danijel iz Novog Sada.”
“Upravo sam sa porodicom odgledao emisiju, koja se bavila dešavanjima na Kosovu i zloupotrebi dece u korist politike. Emisija me je oduševila, samo tako nastavite. Pozdrav od porodice Đurić iz Ratkova.”
„Upravo sam pogledala Vašu emisiju o različitostima među ljudima, uopštenom shvatanju i prihvatanju tih razlika u našem društvu. Zaista sam ostala zaprepašćena, a u isto vreme i oduševljena što takva emisija postoji. Hvala Vam, Milica R.”

Studenti novinarstva i autori potencijalno ukidanje svoje emisije veoma teško prihvataju i kažu da je ona, kao rezultat njihovog školovanja, predstavljala idealnu mogućnost da iskažu položaj i učešće mladih žitelja Srbije u društvu.
Ozbiljne ili zabavne, nadrealno ili surovo istinito prikazane, teme i njihovi idejni tvorci umeli su da auditorijum nasmeju do suza ili da ga ostave zapanjenog, nakon ironično prikazanog, ali dakako realnog sveta u kojem žive. Mladi koji su utorkom u 16:30 iščekalivali novu medijsku kreaciju studenata na drugom programu RTV-a, sada grozničavo čekaju da se uvere da li je egzistencija „Dekodiranja“ zaista zavisila od kratkog budžeta pokrajinskog javnog servisa ili je prepreka za emitovanje ovakve nesvakidašnje emisije bila nešto drugo.

Izvor:Dnevnik