Home [njuz] Studentska praksa: Brže do posla

Studentska praksa: Brže do posla

59
0

 Da bi se barem donekle rešio ovaj problem, Studentska unija Ekonomskog fakulteta i časopis Monopolist zajedno sa Privrednom komorom Srbije, pokrenuli su inicijativu za sistemsko rešenje studentske prakse na nivou cele države.„Uvođenje stručne prakse na fakultete je neophodno iz više razloga.

 Svetska iskustva u organizovanju prakse pokazala su da ona predstavlja odličan način da se napravi veza između akademskih znanja stečenih na fakultetima i praktičnih znanja stečenim tokom prakse. Studenti povećavaju svoju osposobljenost za tržište rada, a u situaciji kada postoji značajan višak ponude u odnosu na tražnju za radnom snagom, svako radno iskustvo povećava mogućnost zaposlenja“, kaže Vladimir Gojković iz Studentske unije Ekonomskog fakulteta.

On dodaje da su „pored toga studenti već upoznati sa osnovnim procesima i aktivnostima koje se obavljaju u preduzećima. Na taj način se skraćuje vreme traženja posla i smanjuje se nezadovoljstvo zbog rada u neodgovarajućim organizacijama, jer su studenti već stekli predstavu o tome gde bi mogli da rade“.

„Država ima koristi zbog povećanja efikasnosti i smanjenja troškova uvođenja u posao, dok preduzeća dobijaju mlade obrazovane ljude za niže nadnice i stiču mogućnost da angažuju praktikante, koji se dobro pokažu na poslu“, kaže Gojković.

Prema njegovim rečima, stručna praksa treba da bude obavezna iz već pobrojanih razloga. Činjenica je međutim, da u našoj zemlji vrlo mali broj firmi organizuje kvalitetne prakse.

„Upravo iz tog razloga država treba da podstiče firme da osmišljavaju što bolje programe praksi i primaju veći broj studenata. To se radi kroz organizovanje odgovarajućih seminara, javno zagovaranje, ali i putem poreskih podsticaja. Naime, država treba da oslobodi preduzeća od plaćanja poreza u iznosu koji oni izdvajaju za obuku i platu praktikantima. Da bismo imali kvalitetne prakse moramo imati preduzeća sa smišljenim programima prakse i ljude (najčešće iz odeljenja za ljudske resurse) koji će studente uvesti u posao. To su mentori u preduzeću i oni garantuju za stečena znanja praktikanata“, objašnjava on.

„Oni treba da kažu da li praktikant zna da fotokopira, sastavi ugovor ili popravi zub. Treba voditi računa i o konkretnom načinu organizovanja prakse, kako se ne bi dešavalo, ono što je često u srednjim školama- da se na praksu ide jednom sedmično kako bi se uzeo potpis. Iako se često čuje argument da neće biti dovoljno mesta za praksu za studente, upravo je obavezna praksa način da se izvrši usklađivanje broja upisanih studenata i potreba privrede. Ako neko ne može da nađe praksu, kako očekuje da nađe posao“, kaže Gojković.

Zanimljivo je da prema istraživanju Centra za razvoj karijere Ekonomskog fakulteta, poslodavci pokazuju najveću volju za organizovanjem prakse. Studenti, koji bi uz profesore trebalo da budu najzainteresovaniji, nažalost to nisu. Često se desi da se na konkurse za praksu i ne javi dovoljan broj studenata. Delta M i revizorska kuća KPMG već nekoliko godina organizuju praksu za studente različitih fakulteta.

„Mi svake godine primamo od 100 do 150 studenata na praksu koja traje oko tri meseca. Preko pedeset odsto studenata koji kod nas obavaljaju praksu dobijaju i stalni posao. Imamo saradnju sa fakultetima, studentskim organizacijama AIESEC-om ili IAESTA-e…

Naravno i sami studenti na svoju inicijativu mogu potražiti da dođu na praksu kod nas“, kaže Biljana Duković, direktor Sektora za ljudske resurse Delta M.

Takođe i KMPG organizuje praksu za studente preko cele godine. „Verujemo da naša kompanija ima mnogo toga da ponudi studentima. Između ostalog: vrhunsku tehnologiju, konkurentnu kompenzaciju, posevećenost razvoju svakog studenta i kontinuirano usavršavanje. Pružamo studentima mogućnost da uče od naših iskusnih kolega tokom njihove saradnje sa našim klijentima, od kojih su većina velike lokalne i međunaodne kompanije“, kaže Vladimir Radić iz KPMG.

Organizovanje prakse u drugim zemljama je organizovano na različite načine. Ono što se može primetiti jeste, da što idemo zapadnije od Srbije, stručna praksa je duža, a načini da se ona obavi raznovrsniji. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu praksa je obavezna i traje 21 radni dan, dakle ne mora biti iz jednog dela. U Ljubljani praksa traje četri nedelje, u Nemačkoj 12 nedelja, a na nekim fakultetima u Belgiji ona traje i čitavih godinu dana.

U razvijenim zemljama studenti, pored klasičnih praksi u firmama i naučnim institucijama, imaju mogućnost i da obavljaju praksu u poslovnim inkubatorima i virtuelnim preduzećima, gde se simuliraju čitavi procesi proizvodnje, prodaje i plaćanja preko banaka.

Tokom studiranja finansija u Londonu, Marija Bijelić je prvi semstar treće godine studija provela u Čileu, a drugi u Parizu.

„Fakultet je insistirao na praksama u toku školovanja. Naime, preporuka studentima je da u toku raspusta organizuju sebi prakse. Na fakultetu postoji Centar za razvoj karijere koji se bavi održavanjem odnosa sa poznatim svetskim kompanijama i na taj način pomaže s jedne strane studentima da obezbede sebi prakse, a kasnije i zaposlenje, a sa druge strane pomaže kompanijama u pronalasku adekvatnog kadra“, kaže ona.

Prema rečima naše sagovornice koja sada radi u Delti, praksa joj je višestruko pomogla, prevashodno zbog odsustva straha od prvog posla i velike nepoznanice šta to znači raditi svakodnevno od devet do pet. Studenti se obično žale da su na fakultetima stekli samo teorijska znanja i da im nijejasno kako su ona u praksi pimenjiva, praksa je tu odličan prvi korak za orjentaciju u radnoj sredini.

Pored toga, ona kaže da mnogi poslodavci insistiraju na prethodnom iskustvu čak i za pripravničke pozicije, a da je tu iskustvo stečeno neretko presudni faktor pri odabiru kandidata. Studentima u Srbiji zato preporučuje da tokom studiranja obavezno idu na praksu.

„Radite dok studirate! Bilo da je to organizovana praksa u nekoj od velikih kompanija, bilo da je posao preko Omladinske zadruge ili pomaganje komšiji, rođaku, roditeljima u maloj privredi, izuzetno je važno da se radna iskustva steknu što je ranije moguće. To će ne samo doprineti proširenju i isticanju bolje početne pozicije u poređenju sa drugim kandidatima sutra kada budete tražili ’pravo’ zaposlenje, već će i vama samima mnogo značiti pri odabiru posla. Izuzetno je važno odabrati posao kojim zaista želite da se bavite, a kada ste u nekoj sredini proveli mesec-dva, postane vam jasno da li sebe vidite kao deo te kompanije ili je možda bolje da zaposlenje potražite u drugoj branši i za drugog poslodavca“, kaže Marija Bijelić.

IZvor:B92